Tržište nafte je cijelo vrijeme znalo za stvarnu situaciju na Bliskom istoku, čini se. Saznajte zašto mu treba vjerovati, kao i s čim se bore kineski carinici. Što tvrdi JP Morgan o situaciji u SAD-u i kako se kreće zaduženost hrvatskih poduzeća? Na kraju, donosim crticu iz povijesti: vjerojatno najpoznatiji špekulativni balon iz kojeg i danas možemo mnogošto naučiti.
Petak, 27.6.
JE LI STVARNO POSTOJAO FAMOZNI ŠPEKULATIVNI BALON?
Nizozemski špekulativni balon koji se razvio oko lukovica tulipana početkom 17. stoljeća, poznat kao tulipomanija, vjerojatno je najpoznatiji takav primjer u povijesti. Navodno su najrjeđe vrste lukovica dosezale vrijednost šest prosječnih godišnjih dohodaka na vrhuncu ove “manije”. O čemu se radi?
Nizozemska je u to vrijeme bila vjerojatno najbogatija zemlja Europe, s brojnom skupinom trgovaca srednje klase koja je bila željna nabaviti ovaj simbol bogatstva. Njihov ukus za nečim egzotičnim, prestižnim i lijepim uzrokovao je nagli rast potražnje za tulipanima, koje nije bilo jednostavno uzgojiti. Više su cijene postizali tulipani s više boja (danas znamo da je bojama uzrok virus). Kako su cvjetali u proljeće tijekom samo tjedan dana, a lukovice su se mogle izvaditi i preseliti od lipnja do rujna, trgovina je morala pronaći put kako razmjenjivati lukovice u međuvremenu.
Tako su se pojavile budućnosnice: ugovori kojima se obećavala kupnja u budućnosti. Kako je to funkcioniralo? Plaćao se mali iznos za utvrđivanje dogovora o kupnji unaprijed, ali ugovori nisu imali cijenu kao danas. Nije bilo ni zakona kojim se obvezivalo kupce budućnosnica na pridržavanje dogovora.
Kad je u veljači 1637. groznica dosegnula vrhunac, balon je jednostavno puknuo. Kupci su odbijali ispuniti ugovore. Priče navode da je to uzrokovalo bankrot mnogih, kao i teško objašnjiva ponašanja mase. Smithsonian pojašnjava da smo vjerojatno napuhali efekte i posljedice tulipomanije. Navodi brojne priče kojima se pojačavao dojam, ali čiju je autentičnost gotovo nemoguće potvrditi. No, pouke stoje.
Pri ulaganju se treba pitati: koja je intrinzična vrijednost onoga što kupujem? Je li razlog moje kupnje isključivo ideja kasnije prodaje po većoj cijeni (teorija “veće budale”) ili to što kupujem ima neku vlastitu vrijednost koja bi mogla rasti? Ova pitanja mogu nam pomoći izbjeći špekulativne balone u budućnosti.
Četvrtak, 26.6.
VELIKI PAD, KINESKI MAGNETI I BIROKRATSKE ZAVRZLAME
Možda ste već čitali kako je Kina “ograničila izvoz rijetkih zemnih metala, slitina i magneta pa će tako za izvoz biti potrebno dobiti dozvolu i predati detaljnu dokumentaciju o korištenju”. Rezultat? Kina je u svibnju, ističe Reuters, “izvezla 1.238 metričkih tona magneta od rijetkih zemnih metala, što je pad od 52,9 % u odnosu na travanj te najniža mjesečna razina od veljače 2020.” Inače, Kina upravlja s 90 posto svjetske ponude ovih proizvoda. Je li riječ o tome da su se zalihe kod najvažnijih kupaca pripremile ranije ili ćemo uskoro vidjeti poteškoće u proizvodnji vozila i strojeva?
Reuters ponavlja kako carina zadržava dio isporuka ovih magneta nižih performansi, koji se koriste u kućanskim aparatima i potrošačkoj elektronici, zbog zbunjenosti oko toga kako primijeniti izvozne restrikcije. Naime, čini se da isti tarifni brojevi pokrivaju magnete različitog kemijskog sastava i performansi pa su službenici nerijetko u dilemi oko toga na što se odnose restrikcije. OilPrice ističe Trumpovu objavu kako su Kina i SAD blizu dogovora te kako američki proizvođači neće patiti.
Ovo je očit primjer gdje europski automobilski proizvođači, koji nisu obuhvaćeni ovim sporazumima, ali i drugi koji koriste rijetke metale ili magnete, imaju izloženost ključnom dobavljaču. A ako vas zanima sveobuhvatni pregled ovih rizika u vašem poslovanju, kontaktirajte me ovdje.
Srijeda, 25.6.
VIŠE VJERUJTE TRŽIŠTU NAFTE NEGO NASLOVNICAMA!
Dok se pojam Trećeg svjetskog rata naglo popularizirao, a naslovnice sijale kaos, tržište nafte je u ponedjeljak poslijepodne signaliziralo suprotno. Trgovci naftom u svoje su cijene ugradili očekivanje da neće biti daljnje eskalacije i prema tome su investirali svoj kapital. Ono što imaju zove se “skin in the game”. Pokazali su što misle svojim novčanikom, a ne klikom ili komentarom. I zato im treba više vjerovati nego broju klikova na katastrofalne vijesti.
Kad se sljedeći put pojavi alarmantna i strašna vijest kao što je “treći svjetski rat”, provjerite kako stoje: cijene nafte, zlato, prinosi na američke državne obveznice, dolar ili švicarski franak. Podijelite ovo sa svima onima koji su nasjeli na priču o katastrofi!
Utorak, 24.6.
JP MORGAN: AMERIKA NE IDE U RECESIJU
Kako je objavio JP Morgan u svom pregledu “Mid-Year Investment Outlook 2025”, teško da će doći do recesije u SAD-u. Prema njima, podaci ukazuju na usporavanje rasta američkog gospodarstva prije nego na recesiju. Dodaju da je veći rizik od razbuktavanja inflacije nego od recesije.
Nedavni povratak “Zlatokose”, scenarija u kojem vladaju niske kamatne stope, stabilan ekonomski rast i umjerena inflacija, “uglavnom je posljedica porasta migracija iz SAD-a koji je pomogao brzo smanjiti rast plaća i širih inflacijskih pritisaka u SAD-u”. Kako su “migracije praktično zaustavljene nakon vrlo snažnog signala trenutačne vlasti, rizik od još jednog šoka ponude kao u 2022., koji bi se mogao poklopiti s fiskalnim šokom koji bi potaknuo potražnju, rezultirao bi još jednim šokiranjem ulagača većim porastom inflacije od očekivanog”.
Podsjeća li vas ovo na situaciju u kojoj se nalazi Hrvatska, gdje recesija nije izgledna, ali je moguće usporavanje rasta u drugoj polovici godine? Ako vam je važno kako bi ovo usporavanje moglo utjecati na vas, kao i nova runda “divljanja cijena”, dogovorimo sastanak. Prepoznamo li prostor za akciju, pripremit ćemo jasan plan, s točno definiranim ciljevima, rokovima i metrikama uspjeha. Nemojte čekati sutra: što prije krenete, tim bolje!
Ponedjeljak, 23.6.
ZADUŽENOST PODUZEĆA PADA, NO JE LI TO DOBRO?
Omjer duga hrvatskih nefinancijskih poduzeća i BDP-a nastavio je desetljetni silazni trend, izvještava HNB. Po prvi put smo ispod prosjeka, pa čak i medijana unutar EU! Trebamo li zbog toga automatski otvarati šampanjac? Ne nužno.
Prosječne kamatne stope na nove kredite smanjile su se za oko 1,5 postotnih bodova kod varijabilnih (vezanih uz Euribor), odnosno 1,2 postotna boda kod kredita s fiksnim kamatnim stopama. Banke su posljednjih godina više nudile kredite s fiksnom kamatnom stopom, pa su oni krajem 2024. činili oko 40 % svih novoodobrenih kredita poduzećima. Niže kamate znače manji trošak otplate, a fiksne kamatne stope olakšavaju poslovno planiranje. Ipak, to ne jamči da ćete poslovati bolje ili profitabilnije. Ključno je dobro upravljati investicijama i novcem na računu.
Inače se može dogoditi da:
- Imate dobit, ali u poduzeću nema novca!
- Imate manju dobit nego što ste mogli imati jer ste se premalo zadužili.
- Posao raste, telefoni zvone, prodaja radi izvrsno… ali nekako ostaje sve manje novca.
- Banka odbije vaš poslovni plan. A bili ste sigurni da je plan dobar.
- Marža je jako dobra, ali zarada na kraju mjeseca je slaba.
- Mislite da se računovođa treba baviti vašim financijama. A s njim ili njom se čujete samo kad trebate leasing ili kredit.
S druge strane, imamo situacije gdje posao ide dobro – ali ne želite napraviti pogrešan korak u proširenju poslovanja. Tada je dobro angažirati financijskog konzultanta koji će vam pomoći u tome da vi upravljate poslom, a ne on vama.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
