Premda smo dobrano zašli u veljaču, vrijedi provjeriti: koliko je bila puna naša blagdanska košarica? Kakve su bile razlike između županija? Uskoro će krenuti val predaja godišnjih financijskih izvještaja. Zašto je važno razumjeti što u njima piše te kako oni mogu utjecati na vaš uspjeh u povlačenju bespovratnih sredstava? Najnoviji bilten HNB-a donosi nam svježe podatke o performansama domaćeg gospodarstva i eurozone: provjerite što sam izdvojio. Kao prilog važnoj temi produktivnosti, donosim neke detalje o tome kako popodnevni odmor može poboljšati rezultate. Na kraju, pojašnjavam pojam neutralne kamatne stope u svjetlu monetarne politike ECB-a.
Petak, 14.2.
POPODNEVNO DRIJEMANJE POVEĆAVA PRODUKTIVNOST?
Premda je popodnevno drijemanje uvriježeno nešto zapadnije na Mediteranu, čini se kako kratke pauze i nama mogu povećati koncentraciju i fokus. Važno je da traju između 20 i 30 minuta: tu je korist najveća. Dulje drijemanje može dovesti do inertnosti i pospanosti. Najbolje vrijeme za to je sredina popodneva, čime se ne prekida cirkadijani ritam i nadoknađuje prirodni pad, kojeg inače često rješavamo popodnevnom kavom.
Vjerujem kako je važno istraživati ovakva pitanja, osobito kad imamo sve manje raspoložive radne snage i kad je prosječna dob zaposlenika sve veća, ako želimo povećati radnu produktivnost. Dugoročno gledano, povećanje produktivnosti je jedini put da povećamo domaći BDP i primanja zaposlenika. A to nekad uključuje i neobične poteze, poput predviđanja vremena i prostora za popodnevnu siestu, osobito ako se vaše poslovanje oslanja na intelektualni rad zaposlenika.
Četvrtak, 13.2.
ZAŠTO SU FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI VAŽNI KOD PRIJAVA ZA EU FONDOVE
Nema besplatnog novca, kao ni besplatnog ručka! To vrijedi čak i onda kad vas uvjeravaju da ima, kao kod EU fondova. Naime, svaki natječaj na koji se prijavite i za koji vam odobre financiranje ima barem ove troškove:
- Troškove prijave i prikupljanja dokumentacije.
- Troškove pisanja projekta (interno) i/ili konzultantskih usluga (eksterno).
- Vlastiti udio troškova, jer velika većina natječaja ne osigurava 100 % financiranja.
- Oportunitetni trošak, jer ste za to vrijeme mogli raditi nešto drugo.
- Trošak nefleksibilnosti ili nataloženih troškova, jer jednom kad se odlučite za određenu investiciju i potpišete ugovor, pivotiranje je vrlo ograničeno. U prijevodu, nema natrag.
U ovom članku možete vidjeti koliko su financijski izvještaji važni kod prijava za EU fondove. Nije svejedno kako se evidentiraju određeni prihodi ili rashodi, pa ni kako se obračunava broj zaposlenih! Zato je važno ne štedjeti na računovođi i često komunicirati sa svojim računovodstvenim servisom o planovima i potrebama. Računovođe koji znaju koji su vaši ciljevi i potrebe će, unutar okvira dozvoljenog, moći surađivati na njihovom ostvarenju i savjetovati vas kako lakše doći do njih.
Neki od vas su možda predali ili će uskoro predati godišnje financijske izvještaje. Proučite ih prije nego budu predani i pitajte svoje računovodstvo sve što vas zanima: ako ne razumijete što tamo piše, onda posao upravlja vama, a ne vi svojim poslovanjem! A što se prijava za financiranje putem EU fondova tiče, pravilo je isto kao i kod kredita ili drugog oblika eksternog financiranja: napravite analizu scenarija i usporedite. Ako se pouzdajete isključivo u jedno rješenje koje ste zamislili, kako možete biti sigurni da ne griješite?
Srijeda, 12.2.
BILTEN HNB-A: USPORAVANJE RASTA DOMAĆE EKONOMIJE
U utorak je objavljen novi bilten HNB-a iz kojeg izdvajam sljedeće poruke i zaključke:
- Mjesečni pokazatelj Realne Gospodarske Aktivnosti ili MRGA pokazuje da bi rast gospodarstva u zadnjem tromjesečju mogao usporiti na 0,6 posto na kvartalnoj razini, odnosno 2,9 posto na godišnjoj razini.
- Optimizam je još uvijek na visokoj razini: “Većina anketnih pokazatelja potrošačkog i poslovnog optimizma u Hrvatskoj oslabjela je na početku prvog tromjesečja 2025., no i dalje se nalaze na razmjerno visokim razinama.”
- Država je bila široke ruke. “Godišnji rast prosječne nominalne bruto plaće u četvrtom tromjesečju iznosio je 13,8%, prema 14,5% ostvarenih u trećem tromjesečju, pri čemu 20,5% u javnom sektoru i 11,3% u ostatku gospodarstva.”
- Inflacija je tu ponajprije zbog usluga, a ne zbog hrane. “Usluge tako i dalje nastavljaju biti komponenta s najvećim značenjem za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj te ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 5,0% pridonose s 2,6 postotnih bodova, dok hrana pridonosi s 1,6 postotnih bodova.”
- The PMI is healing! “Kompozitni indeks menadžera nabave (PMI) za europodručje u siječnju 2025. prešao je u područje ekspanzije.”
- Rast je na jugozapadu. U Španjolskoj se “nastavio prilično snažan rast (0,8%), a pozitivno su iznenadila i kretanja u Portugalu (1,5%)”.
- Financiranje poduzeća je povoljnije. “U prosincu su troškovi financiranja poduzeća kod kreditnih institucija pali na najnižu razinu u posljednje gotovo dvije godine.” Naročito je to slučaj kod obrtnih sredstava.
Utorak, 11.2.
KOME JE BLAGDANSKA KOŠARICA BILA PUNIJA, A KOME PRAZNIJA?
U sektoru trgovine, važno je znati koliko kupci troše. Ako se bilježi rast potrošnje, a vaš promet pada, nešto nije u redu. S druge strane, ako posao raste, dobro je znati gdje postoji veći, a gdje manji potencijal za širenje. Na ovoj interaktivnoj karti možete pronaći koliki je iznos fiskalizirane potrošnje u sektoru trgovine (NKD 47) u prosincu prošle godine po županijama, i to podijeljen brojem stanovnika prema posljednjoj procjeni DZS-a. Možemo reći da ona pokazuje koliko je otprilike puna bila naša blagdanska košarica.
Grad Zagreb je, očekivano, na samom vrhu sa 781,74 eura po stanovniku. Ne iznenađuje ni posljednje mjesto za Požeško-slavonsku županiju. No, Zadarska županija je druga, ispred Zagrebačke, Istarske, Primorsko-goranske i ostalih. Neobično je vidjeti i da se u Karlovačkoj potrošilo više no u Dubrovačko-neretvanskoj, a da je blizu bila i Osječko-baranjska, koja je imala primat na istoku Hrvatske. Na sjeveru je uvjerljivo prva Varaždinska županija, iako ne treba zanemariti činjenicu da su i Koprivničko-križevačka i Međimurska županija možda koristile granične prijelaze za veliku nabavku ili se više nabavljalo izravno od proizvođača.
Sve u svemu, trgovcima bi podaci o tome koliko se punila blagdanska košarica mogli pružiti jasniju sliku o tome gdje postoji potrošački potencijal. Uz to, prosinačka potrošnja praktično eliminira utjecaj turističke sezone pa nam može pomoći dobiti jasniju sliku koliko povećanja u ljetnim mjesecima možemo pripisati utjecaju turizma.
Ponedjeljak, 10.2.
NEUTRALNA KAMATNA STOPA, LAGARDE I HNB-OVE MJERE
O čemu je ovog tjedna pred Europskim parlamentom trebala govoriti čelnica ECB-a, Christine Lagarde, u svjetlu monetarne politike eurozone? Što je to neutralna kamatna stopa, zašto je važna i kako se procjenjuje? Na kraju, koja je domaća banka odlučila ponuditi akciju na kredite prije novih HNB-ovih mjera? Provjerite u ovom kratkom osvrtu.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
