Inflacija još nije gotova na Starom kontinentu, a ponajmanje u Hrvatskoj, vidimo iz najnovijih podataka. Je li naša blagdanska potrošnja rasla više ili manje od stope inflacije? Zašto su nedavno pale cijene kakaovca i možemo li se nadati nižim cijenama čokolade? Provjerite i na što treba paziti prije ugovaranja kredita te koji su nedostaci najpopularnije metode vrednovanja: DCF-a.
Petak, 7.2.
CIJENE KAKAOVCA PADAJU: SIGNAL KRAJA RASTA ILI PRIVREMENA KOREKCIJA?
Cijene kakaovca su u 2024. godini dosegnule povijesno visoke razine. Nakon što su se gotovo udvostručile krajem prošle godine, dosegnuvši razine od oko 10.000 USD po toni, nedavno su zabilježile pad od približno 5 %. Ovaj pad cijena uslijedio je nakon izjava izvršne direktorice Hersheya, Michele Buck (koja postaje članica uprave JP Morgan Chasea sljedećeg mjeseca). Ona je istaknula znakove moguće slabosti potražnje kupaca i prilagodbe proizvođača kroz promjene u sastavu i obliku proizvoda kako bi se smanjila ovisnost o kakaovcu.
Unatoč nedavnom padu cijena, tržište kakaovca i dalje je pod pritiskom zbog prethodnih nepovoljnih vremenskih uvjeta i bolesti usjeva u ključnim zemljama proizvođačima, poput Obale Bjelokosti i Gane. Pogledajmo kako je to utjecalo na poslovanje vodećih konditorskih kompanija poput Hersheya i Mondelez Internationala.
Hershey je u zadnjem kvartalu prošle godine ostvario prihode od 2,89 milijardi dolara, što predstavlja rast od 8,7 % u odnosu na prethodnu godinu. Neto dobit iznosila je 446 milijuna dolara, što je pad u odnosu na 518,6 milijuna dolara iz istog razdoblja prethodne godine. Unatoč povećanju cijena proizvoda, visoki troškovi kakaovca negativno su utjecali na profitabilnost kompanije.
S druge strane, Mondelez International je zabilježio prihode od 9,6 milijardi dolara u istom razdoblju, što je ispod očekivanja analitičara. Kompanija se suočila s padom potražnje jer su potrošači, suočeni s rastućim cijenama, prelazili na jeftinije alternative. Povećanje cijena proizvoda za 4,7 % nije bilo dovoljno da nadoknadi rastuće troškove sirovina poput kakaovca i šećera.
Ključni izazovi na tržištu su:
- Slabija potražnja kod kupaca.
- Nemogućnost prilagodbe cijena rastu troškova kakaovca.
- Makroekonomski pritisci (usporavanje globalne potrošnje, visoki kamatnjaci).
Što mislite, kako će se domaći konditori snaći u ovoj izazovnoj situaciji?
Četvrtak, 6.2.
KOJI SU NEDOSTACI POPULARNE METODE VREDNOVANJA?
Temom procjene vrijednosti bavim se veoma dugo, a jedna od najpoznatijih metoda je ona diskontiranog novčanog toka (DCF). Premda je i sam rado koristim, nedostaci DCF-a mogu vas skupo stajati ako ih niste svjesni ili ako ne koristite druge metode vrednovanja. Prvi nedostatak možemo nazvati terminalnim, a drugi je popularni “disko s diskontiranjem”. O čemu je zapravo riječ i zašto se ne valja oslanjati isključivo na DCF, pročitajte u ovom osvrtu.
Srijeda, 5.2.
KOLIKO JE RASLA NAŠA BLAGDANSKA POTROŠNJA?
Većinu su zanimali podaci o fiskalizaciji na određene ključne datume u siječnju, no promotrimo na trenutak podatke o potrošnji u prosincu i usporedimo ih s prošlom godinom. Naime, iako je potrošačka inflacija za prosinac prema Eurostatu iznosila 4,5 posto, blagdanska potrošnja u trgovinama u našim je županijama rasla od 5,85 do 12,06 posto. Najveći porast zabilježile su trgovine u Zagrebačkoj, zatim Krapinsko-zagorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Najmanji rast, premda redom veći od potrošačke inflacije, zabilježile su trgovine u Bjelovarsko-bilogorskoj, Požeško-slavonskoj i Primorsko-goranskoj županiji.
Na razini čitave Hrvatske, rast potrošnje je iznosio 8,43 posto. Ovakvi podaci mogu biti korisni za trgovce: je li vaš rast prometa iznosio više ili manje od lokalnog prosjeka? Ako planirate širenje, koja susjedna županija ima najveći potencijal rasta prometa? Zanimaju li vas ovakvi podaci ili kolika je bila prosječna blagdanska potrošnja po stanovniku u različitim županijama, kontaktirajte me ovdje.
Utorak, 4.2.
KREDIT: RJEŠENJE ILI ZAMKA?
Vjerni čitatelji mog bloga znaju da se katkad razborito zadužiti, ali da je, jednako tako, važno biti spreman za ovaj oblik financiranja. Naime, ova financijska odluka nije samo poslovna – ona ima posljedice na zdravlje, obitelj i dugoročnu sigurnost, osobito ako nije donesena uz ispravne kriterije i dobru informiranost. Neke od čestih grešaka koje često primjećujem u praksi:
- Nejasan cilj kredita. Zadužujete li se da pokrijete rupe ili da stvorite dugoročnu vrijednost?
- Nerealni financijski pokazatelji. Koliko ste sigurni da ćete moći vraćati kredit u kriznim mjesecima i znate li koliko minimalno morate zaraditi za pokriće troškova?
- Nedostatak kvalitetnog poslovnog plana. Imate li detaljan poslovni plan s analizom različitih scenarija, kao što je gubitak ključnog kupca ili veći rast potražnje?
- Slabo pregovaranje s bankom. Prihvaćate li prvu ponudu jer mislite da nemate izbora i znate li smijete li se zadužiti, odnosno isplatiti dobit bez prethodnog odobrenja banke?
- Zanemarivanje osobnog stresa. Možete li se nositi sa stresom koji nosi povećanje novčane obveze svakog mjeseca za iznos rate kredita?
Kredit može biti izvrsno rješenje, ali i zamka za one koji se zaduže a da nisu dobro odvagnuli pluseve i minuse. Ako želite biti spremni (jer to je sve!) i donijeti ispravnu odluku, javite mi se za analizu ili savjetovanje.
Ponedjeljak, 3.2.
INFLACIJA, TRGOVINSKI RATOVI I PESTLE ANALIZA
Najnoviji podaci Eurostata govore nam da je potrošačka inflacija u eurozoni iznosila 2,5 posto u siječnju, a u Hrvatskoj čak 5,0 posto. Rast cijena na razini eurozone iznosio je 0,1 postotnih bodova na godišnjoj razini, a 0,5 postotnih bodova u Hrvatskoj. Mjesečna je inflacija u europodručju bila -0,3 posto. Ovaj je minus ponajprije bio potaknut padom cijena neenergetskih industrijskih dobara (odjeća i obuća, kućanski aparati, vozila, knjige, farmaceutski proizvodi, namještaj i slično). Cijene energije su rasle, a usluga blago padale.
Čini se da će SAD biti dosljedan u najavljenom uvođenju carina, što samo znači da su trgovinski ratovi nova stvarnost na koju treba računati. To pak podrazumijeva da ne možemo računati kako će cijene našeg stranog dobavljača ostati kakve jesu ili da će naši inozemni kupci imati jednaku kupovnu moć. Svaki naš poslovni plan ili kalkulacija mora uvažiti prisutne rizike: političke, gospodarske i druge. Tu je osobito korisna PESTLE analiza. A ako vas više zanima kako inflacija utječe na financijske izvještaje, o tome čitajte ovdje.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
