Vožnja rollercoasterom se nastavlja. Zato sam ovaj tjedan pisao o trošku neizvjesnosti, koji se možda ne javlja na računima, ali nas svejedno skupo stoji. Donosim crticu o tome zašto monetarna politika mora biti vjerodostojna, a uključuje britansku funtu i aktualnog američkog ministra financija. Saznajte koliko raste produktivnost u Hrvatskoj, a koliko cijena građevnog materijala te koje su implikacije. Na koncu, provjerite kako stojimo po pitanju rasta cijena nekretnina u usporedbi s drugim EU zemljama.
Petak, 11.4.
ŠTO JE TROŠAK NEIZVJESNOSTI I KAKO GA PREPOZNATI
Što nosi ekonomsko sutra, nije lako znati u posljednje vrijeme! Variraju carine, prinosi na obveznice, tečajevi… Kakav god bio vaš stav o politici ECB-a, Christine Lagarde nije slučajno istaknula neizvjesnost kao jedan od najvećih izazova. Slično zbori i njen kolega Powell. S time je povezan jedna od suptilnijih, no stvarnih posljedica: trošak neizvjesnosti. Ovaj se trošak ne pojavljuje izravno na računima, ali duboko utječe na planiranje, profitabilnost i dugoročnu održivost poslovanja. Saznajte kako se manifestira u vašem poslovanju ovdje.
Četvrtak, 10.4.
ŠTO SE DOGAĐA S CIJENAMA GRAĐEVNOG MATERIJALA?
Kako izvještava DZS, “proizvođačke cijene građevnog materijala na domaćem tržištu u ožujku 2025. u usporedbi s veljačom 2025. više su za 0,7 %, a u odnosu na ožujak 2024. za 4,2 %”. Time se nastavlja uzlazno kretanje cijena građevnog materijala koje je krenulo polako još 2017., dok je najveći porast doživjelo u 2022. godini.
Ako ste u građevinskoj industriji, onda trebate znati baratati sa scenarijima kretanja cijena. Primjerice, za vas nije samo važno koliko godišnje rastu cijene, već i u kojem trenutku ćete nabavljati materijal za taj projekt. Ako ste povezani s građevinskom industrijom, ovo je jedna od silnica koje utječu na kontinuitet poskupljenja troškova gradnje, što možete i trebate koristiti kod evaluacije investicija ili upravljanja cijenama.
Ponovit ću najvažnije: jedna procjena nije dovoljna, trebate razraditi scenarije. Što ako cijena raste 3, što ako 5 ili što ako raste 10 posto? Koja je vjerojatnost za određeni scenarij? U pripremi svega toga i sprječavanju skupih grešaka može vam pomoći vaš financijski konzultant.
Srijeda, 9.4.
MONETARNA POLITIKA MORA BITI VJERODOSTOJNA, INAČE…
Kako ističe Bloombergov John Authers u svojoj kolumni od srijede, monetarna politika mora biti vjerodostojna kako bi upalila. Inače, lako se može dogoditi da tržišta jednostavno prozru blef i ne nasjednu. U prijevodu, ponašat će se u skladu s očekivanjima. Ako sudionici na tržištu budu smatrali, primjerice, da su carine na ovoj razini neodržive, onda će nastaviti s poslovanjem kao i obično.
Authers navodi kako je američki ministar financija Bessent već bio sudionikom jednog blefa u monetarnoj politici, i to onog britanskog iz 1992. Tad je funta bila pod špekulativnim napadom po izlasku iz europskog tečajnog mehanizma (ERM). Tad je prijetnja bila podizanje referentne kamatne stope na 15 %, a od toga se odustalo i prije uvođenja. Bank of England je, dakle, morala priznati poraz. Bessent je bio zaposlenik Georgea Sorosa, čiji je Quantum Fund prodavao velike količine GBP da spusti njihovu cijenu, u čemu je uspio.
U ovoj situaciji, ekonomska i monetarna politika SAD-a bit će pod posebnim povećalom. Ona utječe na sve nas. Trenutačno Bessenta može brinuti što je prinos na desetogodišnju obveznicu SAD-a odskočio na preko 4,4 posto, nakon što je prije dva dana iznosio samo 3,9 posto. Time je američki dug značajno poskupio. Tržišni akteri, a to posredno uključuje i svakog hrvatskog poduzetnika, trebat će se prilagoditi novom, nestabilnijem okruženju nego prije. U tome vam može pomoći PESTLE analiza.
Utorak, 8.4.
ALTERNATIVNE INVESTICIJE S RASTOM CIJENA PREKO 10 %
U općoj populaciji, čak i među ekonomistima, slabo je poznato da su nekretnine oblik alternativnih investicija. Koji su onda tradicionalni oblici? To su, prema CFA kategorizaciji, dugoročno investiranje u dionice, dugoročno investiranje u obveznice i gotovina (redovito značajan dio portfelja Warrena Buffetta!). Nekretnine su alternativne investicije zbog slabije likvidnosti u odnosu na tradicionalne oblike, visoke transakcijske troškove, otežane diverzifikacije, visoke inicijalne investicije, nemogućnosti jednostavnog ostvarivanja indeksiranih cijena (npr. pad indeksa ne znači da ćete ostvariti nižu cijenu) i slično.
Prema posljednjim podacima Eurostata i njegova House Price indeksa, u posljednjem kvartalu 2024. godine, cijene nekretnina rasle su 10,1 % u usporedbi s istim kvartalom prethodne godine. Prosjek rasta u EU iznosio je 4,9 % za isto razdoblje. Cijene su najviše rasle u Bugarskoj (18,3 %), Mađarskoj (13,0 %), Portugalu (11,6 %), Španjolskoj (11,4 %) i Nizozemskoj (10,8 %) tako da nismo izoliran slučaj. Istovremeno, Francuska i Finska zabilježile su pad cijena od po 1,9 %. U Austriji je rast iznosio 1,7 %, u Njemačkoj 1,9 %, a susjednoj nam Sloveniji 8,5 %.
Premda u Hrvatskoj postoje brojni pritisci na rast cijena, privatni i poslovni investitori trebaju biti svjesni brojnih rizika koje nosi ova vrsta ulaganja. Naime, nije važan samo povrat na uloženo, već i rizik koji smo pritom podnijeli. Ako možete birati, ne biste li radije dobili sigurnih 20 % na državnu obveznicu nego potencijalnih 50 % na bacanje novčića? U razboritom ulaganju nam zato može pomoći izbjegavanje kognitivnih pristranosti.
Ponedjeljak, 7.4.
INDUSTRIJA: PADA BROJ ZAPOSLENIH, RASTE PRODUKTIVNOST
Više sam puta naglasio kako je produktivnost rada (ili proizvodnost) glavna tema za 2025. godinu. Bez nje, nema održivog rasta plaća, koji je vrlo važan faktor, premda ne i jedini, kod privlačenja i zadržavanja radne snage. Pristigli su novi podaci za siječanj i veljaču 2025., iz kojih vidimo da raste produktivnost, i to za 6,0 posto u usporedbi s istim mjesecima prošle godine. Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja je u prva dva mjeseca porasla za 6,4 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Najveći rast zabilježen je u sektoru Energije (prema GIG-u 2009.), a najveći pad u Trajnim proizvodima za široku potrošnju, koji imaju relativno malen udio u ukupnoj proizvodnji. Premda izravan utjecaj novih carina na našu industriju ne bi trebao biti visok, onaj neizravni bi mogao biti ozbiljniji: zato je važna uspostava kvalitetnog kontrolinga. U neizvjesnom okruženju, ključno je imati informacije što prije, a isto tako i razrađene glavne scenarije.
Što više informacija o poslovanju je dostupno odmah, to brže možete reagirati, što podcrtava važnost kontrolinga. U suprotnom ste kao trener koji tek na poluvremenu saznaje da mu se igrač ozlijedio u 3. minuti pa radi zamjenu 42 minute prekasno. Znate li pada li ili raste produktivnost u vašem poduzeću i kakva je vaša strategija za njegovo povećanje? Ako želite uspostaviti mjerila, odgovarajuće ciljeve i strategiju povećanja, dogovorimo sastanak.
***
Ne propustite sljedeću čitanku! Prijavite se na besplatni newsletter ovdje.
Ako želite pronaći neki od prošlih brojeva, potražite ga ovdje.
